Zna li vaše dete koliko ga volite?

Zna li vaše dete koliko ga volite?

Kako ste se osećali onog dana kada ste prvi put ugledali svoje dete? Verovatno taj trenutak jasno možete zamisliti, kao da se upravo dešava. Možete jasno da čujete glas svoje bebe dok je gledate u naručju i osećate ljubav kakvu do sada niste mogli da zamislite. U tom trenutku, sigurno niste pomislili da ćete prestati da je volite ako ne bude dobila peticu iz matematike u četvrtom razredu. Verovatno niste razmišljali da je za tako veliku ljubav potrebno da dete pojede skuvani grašak za ručak. Nije vam na pamet pala misao da biste ga manje voleli, ako ne sredi svoju sobu svaki put kada se to od njega očekuje. Reći ćete da je to sasvim normalno i da niko živ u takvom trenutku ne razmišlja o takvim trivijalnostima, ali da li ste sigurni da to misli i vaše dete?

Roditeljska ljubav je teško opisiva onom ko je ne poznaje. U trenutku kada postanemo roditelji spoznamo šta znači bezuslovna ljubav. Tada otkrijemo i šta znači strah da tom našem, malom biću nešto loše može da se dogodi. Tada saznamo šta znači žrtvovati se i biti spreman na sve. Često zaslepljeni takvim osećanjima, radimo stvari na pogrešan način. Ponekad smo u želji da zaštitimo svoju decu previše grubi ili previše strogi u nameri da ih nečemu naučimo i osnažimo. Ponekad im dosađujemo iz neodoljive potrebe da ih grlimo i iskazujemo im ljubav. I ponekad, nesvesno, postavljamo im granice i uslove koji imaju potpuno drugačiji rezultat od očekivanog.

Svaki put kada detetu kažete:

„Ako središ sobu, bićeš dobar dečko.“
„Uči danas barem sat vremena, mami za ljubav.“
„Tako te volim kad jedeš povrće.“

ono zapravo čuje:

„Ako središ sobu bićeš dobar dečko, U SUPROTNOM SI LOŠ.“
„Uči danas barem sat vremena, mami za ljubav, KOJU NISI JOŠ ZASLUŽIO.“
„Tako te volim kad jedeš povrće, BEZ TOGA TE NEĆU VOLETI.“

Verovatno tako nešto nikada niste rekli svom detetu, ali ste mu poslali upravo takvu poruku. Svaki put kada dete čuje ovakve izjave, one ostaju u njegovom nesvesnom kao pravila ponašanja. To kasnije dovodi do osećaja krivice, svaki put kada misli da nije nešto uradio dovoljno dobro da bi zaslužio ljubav. Sumnja u sebe jer ne oseća da je samo po sebi dovoljno dobro da bi ga neko voleo. U svojim vezama stalno traži potvrdu ljubavi i priznanje koje od roditelja nije dobio. Kasnije i sam postaje roditelj koji uslovljava svoje dete jer smatra da „tako treba“ ili da je to jedini način.

Zapitajte se da li ste nekada čuli takve poruke od svojih roditelja. Da li ste nekada osetili da nečiju ljubav morate zaraditi? Da li vam je poznat osećaj nedovoljnosti i nesigurnosti? Kada jednom ovo osvestite znaćete zašto ovo sada radite sa svojom decom. A kada shvatite da je jedina prava ljubav bezuslovna i dovoljna sama po sebi i zbog nje, vaše dete će to znati i ako mu ne kažete ništa. Deca se menjaju u skladu sa nama. Iako možda ovakav obrazac u vašoj porodici odavno postoji, čak i generacijama, na vama je odgovornost da ga promenite, zbog svih generacija koje dolaze.

Avi Asor i Gaj Rot, profesori Ben Gurion Univerziteta specijalizovani za dečju psihologiju, su se 2004. udružili sa vodećim stručnjakom za motivaciju, Edvardom Decijem, kako bi sproveli istraživanje u kom su želeli da provere kakvu ulogu igra uslovljena ljubav igra ulogu u životu deteta i mnogo kasnije u njihovim životima. Ispostavilo se da oni koji su često bili uslovljavani zaista jesu radili sve stvari koje su njihovi roditelji želeli od njih i mnogo toga je zaista i bilo dobro. Mnogi su bili odgovorni i bili uspešni na studijama. Međutim, svi ispitanici izjavili su da su se oduvek osećali primoranim da tako funkcionišu i da nisu osećali radost zbog tih uspeha. Većina je izjavila i da nije u dobrim odnosima s roditeljima.

Dr Asor je nastavio istraživanje i intervjuisao majke već odrasle dece. One majke koje su se i same kao deca osećale voljenim samo onda kada dostignu očekivanja svojih roditelja, u odraslom dobu osećale su se manje vredno. Ipak, primenjivale su isti obrazac i na svojoj deci.

I u ponovljenom istraživanju pokazalo se da takozvano pozitivno uslovljavanje, kada roditelji hvale decu zbog nečega što su uradila, zaista dovodi do boljih rezultata u školi, ali po cenu snažnog osećanja prisile, krivice, niže vrednosti, a kasnije i ogorčenosti prema roditeljima.

Ugledna psihoterapeutkinja Suzan Forvard u svojoj knjizi „Toksični roditelj“ daje nekoliko korisnih saveta. Ona smatra da je na prvom mestu važno da se iskreno zagledamo sebe u sebe. Gotovo niko nije izuzet kada je reč o emocionalnom uslovljavanju i zato je važno da osvestimo kako smo ih stekli.

Dr Forvard predlaže da se zapitamo kako reagujemo u onim situacijama kada se neko sa nama ne slaže ili ne želi istu stvar kao i mi. Da li ih shvatate lično i osećate se povređeno? Da li ih kažnjavate nekim naizgled bezazlenim postupcima? Primećujete li da izgovarate stvari poput: „Da me voliš, ne bi to uradio?“ Svi ponekad osetimo ovakvu vrstu povređenosti i reagujemo na takav način, ali treba da se zapitamo koliko često.

Osvešćivanje ovog obrasca je fenomenalan prvi korak. Hrabrost da to uočimo i iskreno razmislimo o tome nas već približava odnosu kakav želimo da imamo sa svojom decom. Ono što je važno da uradite kasnije je da razgovarate sa vašim detetom o tome. Iskreno izvinjenje neće izbrisati bilo kakav postupak, ali može stvoriti snažnu vezu poverenja, ljubavi i iskrenosti između vas. Počećete da gradite sigurnu atmosferu u kojoj će vaše dete znati da ga volite čak i kad to nekad pokazujete na njemu nerazumljiv način. Deca ne traže super-roditelje koji su savršeni i nepogrešivi, nego iskrenu ljubav.

Pitajte svoje dete kako ono doživljava vašu ljubav, u čemu je vidi, kako je oseća. Iako ova pitanja možda vama zvuče neobično, vaše dete zna odgovor na njih. I kada vidi da vi preuzimate odgovovornost, da vas zanima kakav odnos imate s njim i da želite da radite na njemu, kako biste svakog dana bili bolji roditelj, onda od njega pravite upravo takvog čoveka. Deca mnogo više uče na osnovu onoga što vide i osete od vas, nego na osnovu onoga što čuju.

Budite onakav roditelj kakav biste želeli da vaše dete bude kada odraste. Ako još niste sigurni kako bi to moglo da izgleda, obratite se nama! Zahvaljujući dinamičnom napretku NLP metodologije i njenoj širokoj primeni u profesionalnom coaching-u, možemo efikasno i brzo da vam pomognemo da se sami oslobodite tereta iz prošlosti, pronađete mir i postanete čvrst oslonac za buduća pokoljenja.

Upoznajte se sa NLP tehnikama kroz vrhunski coaching uz nekog od naših sertifikovanih i visoko obučenih coach-eva. Zakažite sesiju OVDE ili putem telefona: 064 6451 395.

Takođe, priliku da se iskustveno upoznate sa najplemenitijom profesijom današnjice i otkrijete sve njene benefite imate i putem Online Coaching program koji je za vas kreirala Slavica Squire i na jednom mestu vam prenela ključne informacije, alate i tehnike koje je poslednjih 20. godina usvajala širom sveta i primenila u praksi, a koje vi odmah možete da iskoristite za lični i poslovni uspeh. Saznajte više o ovoj o programu putem ovog linka.


Prijavi se danas!