Kako da utičete na druge (a da ih pritom ne naljutite)?

Kako da utičete na druge (a da ih pritom ne naljutite)?

Šta radite ako morate da skrenete pažnju svom partneru da vam se ne sviđa neko njegovo ponašanje? Da li naprasno reagujete ili čekate trenutak da mu nabrojite sve što vam smeta? Da li mu predlažete šta bi mogao da uradi umesto toga ili jednostavno zahtevate da prekine s onim što vas nervira?

Ljudi obično očekuju da mogu uticati na nekoga davanjem saveta, zahtevima i sugestijama, ali se obično ispostavi da njihov sagovornik na kraju uvek radi po svom. Razlog za to je jednostavan: ljudi ne vole ideje drugih, oni vole svoje ideje. Upravo zbog toga vaše molbe, zahtevi i besne reakcije, ne dovode do rezultata.

Kad je reč o porodičnim i emocionalnim vezama, takve situacije mogu da se razreše na razne načine, ali problem nastaje kada komunikacija “škripi” na poslu.

Teško je skrenuti pažnju kolegi ili saradniku da promeni svoje ponašanje, a da vas on ne shvati pogrešno. Još je teže kada ste mu šef, pa onda, nakon vaše naredbe, ostajete u mraku po pitanju toga šta on zaista misli o tome šta treba da uradi i šta na kraju krajeva misli o vama kao nadređenom. Štaviše, mnoga istraživanja su pokazala da čak i pohvale koje nadređeni upućuju zaposlenima mogu da utiču na smanjenje efikasnosti njihovog rada, jer bilo kakvo ocenjivanje i davanje suda “odozgo”, signalizira ljudima da su podređeni i da imaju nekoga iznad sebe ko im u jednom trenutku može biti pretnja.

Da li postoji suptilniji način da zaposlenima skrenete pažnja na to šta bi mogli da promene?

Zamislite, na primer, da imate zaposlenog koji veruje da on uvek vodi računa o osećanjima svojih kolega i klijenata. Ako mu neko kaže da to nije tačno, on će štititi svoje uverenje o sebi, tako što će odbaciti tuđi sud. Ali, ako ga neko pita da opiše u kakve je sve razgovore uključen sa kolegama i klijentima tokom jednog dana, sasvim je moguće da će se sam setiti trenutaka u kojima je bio grub prema njima i biće spreman da o tome govori i menja.

U jednom eksperimentu naučnika dva izraelska i jednog američkog univerziteta (Guy Itzchakov, Kenneth G. DeMarree, Avraham N. Kluger, 2018) 112 studenata podeljeno je u dve grupe: govornike i slušaoce. Oni su sedeli jedni naspram drugih, a govornici su tokom 10 minuta govorili o svojim temama. Tokom eksperimenta, slušaoci su imali instrukciju da “slušaju najbolje što mogu”, ali su neki od njih imali zadatak da s vremena na vreme, kada im istraživači pošalju SMS ili daju neki drugi signal, suptilno pokažu govorniku da im je nešto omelo pažnju.

Ispostavilo se da su oni govornici koji su bili upareni sa dobrim slušaocima manje brinuli o tome šta njihov partner misli o njima i lakše su formulisali svoje stavove na zadate teme. S druge strane, oni govornici koji nisu imali tu sreću, bili su nervozniji i manje spremni da dele svoje stavove sa manje brižljivim slušaocima.

Drugo istraživanje čak je otkrilo da govornici upareni sa pažljivim slušaocima više razmišljaju o zastupljenosti različitih strana priče o kojoj govore i nastupaju manje ostrašćeno i ekstremno.

Relevantnost svih ovih otkrića testirana je i potvrđena u tri studije koje su obuhvatile zaposlene iz javnog sektora, IT stručnjake i prosvetare. Zaključak je jasan: pažljivo slušanje od strane sagovornika čini da se onaj ko govori oseća opuštenije i svesnije svojih prednosti i nedostataka, spremnije da razmotri svoja stanovišta i ne zauzima pritom defanzivan stav. Zahvaljujući tome, spremniji je na saradnju.

Dakle, bez pažljivog slušanja jako je teško da zaista utičemo na naše sagovornike i da im pomognemo da promene neko svoje ponašanje, a da ih pritom ostavimo u dobrom stanju, kako bi bili produktivniji i zadovoljniji na radnom mestu. Istraživanja takođe pokazuju da menadžere koji pažljivo slušaju svoje zaposlene, oni percipiraju kao vođe, imaju poverenja u njih i generalno su zadovoljniji svojim poslom.

Pa opet, ako je slušanje tako korisno zaposlenima i firmama, zašto nije zastupljeno svuda? Zašto tako malo menadžera istinski sluša svoje saradnike?

Razlog je to što postoje brojne prepreke kvalitetnom slušanju, a ovo su najčešće:

Strah od gubitka moći

Istraživači su otkrili da neki menadžeri strahuju da će pokazivanjem istinskog interesovanja za ono što njihovi zaposleni imaju da kažu, drugi percipirati kao slabe. Ali, taj strah nije opravdan. Čak su i naučne studije dokazale da dobre slušaoce prati dobra reputacija, tako da je samo pitanje toga da li neko želi da održava svoj status na osnovu toga što će druge zastrašivati ili na osnovu toga što će im se drugi diviti zbog njihovih ličnih kvaliteta.

Slušanje zahteva vreme i trud

U većini slučajeva, menadžeri smatraju da su suviše zauzeti da bi izdvojili dovoljno vemena da saslušaju svoje saradnike. Ali s druge strane, to ne bi trebalo da bude problem, jer je odluka da ćete više vremena posvetiti slušanju, zapravo odluka o investiciji. Ulaganje vremena i truda da se sasluša neki zaposleni koji ima određeni problem, je ulaganje u budućnost, a to se uvek isplati.

Strah od promene

Kvalitetno slušanje nosi određeni stepen rizika da će sam slušalac, nakon što sasluša sagovornika, promeniti svoje mišljenje, a ljudi često nisu spremni na to. Menadžeri koji su obučavani da istinski slušaju zaposlene u jednom istraživanju, bili su zaprepašteni kada su uvideli koliko malo znaju o životu ljudi s kojima rade godinama. Ta promena percepcije nije uvek prijatna i zato mnogi izbegavaju da istinski saslušaju druge. Međutim, istina je uvek dragocena, naročito u poslovnom svetu, jer zatvaranje očiju pred njom može mnogo da vas košta.

Kako da budete bolji slušalac?

Slušanje je poput mišića. Zahteva trening, upornost, trud i što je najvažnije, nameru i želju da budete dobar slušalac. Morate da očistite svoj um od unutrašnje i spoljašnje buke, a ako to nije moguće, da odložite sve što u tom trenutku radite i posvetite pažnju svom sagovorniku. Mnogo će mu značiti konstantan kontakt očima, kao znak da vas interesuje šta ima da kaže.

Ne prekidajte ga. Oduprite se porivu da prekinete sagovornika pre nego što on ukaže da je završio misao u tom trenutku. Možda je najbolje da vežbate sa nekim koga i inače teško slušate i vežbajte da ga svaki put sve duže slušate pre davanja odgovora.

Ne osuđujte i ne ocenjujte. Slušajte bez ikakvog ishitrenog zaključivanja i interpretacije onoga što čujete. Možda ćete primetiti da nehotice dajete sud o onome što vaš sagovornik govori, ali odagnajte te misli. Ukoliko primetite da ste neko vreme proveli razmišljajući o tome, izvinite se sagovorniku i zamolite ga da ponovi. Ne pretvarajte se da slušate i ne namećite svoja rešenja.

Uloga slušaoca je da pomogne onom ko govori da sam dođe do odgovora. Zato, kada slušate kolegu ili saradnika, izbegavajte da ih savetujete i nudite im rešenja. Ako verujete da je nešto u najboljem interesu vašeg sagvornika i osećate poriv da to s njim podelite, recite mu: „Pitam se šta bi se desilo, kada bi uradio…?“ Ovakva pitanja ruše prirodnu barijeru koju postavlja ljudski um prema tuđim sugestijama i pokreću njegovu maštu da zamisli moguće rešenje.

Postavljajte i druga pitanja. Razgovor možete oblikovati postavljanjem pitanja koje su od velike koristi za onog ko govori. Dobro slušanje zahteva da razmišljate o tome šta je najpotrebnije vašem sagovorniku, da dođe do rešenja na probleme koji ga muče. Postavljajte mu pitanja kako biste mu pomogli da dublje uroni u svoje misli i iskustva.

Pre nego što postavite pitanje, zapitajte se: „Da li će ovo pitanje biti korisno za sagovornika ili njime samo zadovoljavam svoju radoznalost?“ Naravno, postoji prostor i za jedno i za drugo, ali dobar slušalac pruža prednost ovom prvom. Jedno od najboljih pitanja koje možete dodati je “Želiš li da kažeš još nešto?”, jer ono često razotkriva nove teme i neočekivane prilike.

Umetnost slušanja, ali i postavljanja pitanja najvažnija je u onoj oblasti koja najviše utiče na naše zadovoljstvo životom: u našim partnerskim odnosima.

Međutim, niko nas ne uči kako da efikasno komuniciramo, kako da partneru kažemo šta nam smeta, kako da ga saslušamo kada se on na nešto žali, kako da gradimo naš odnos tako da iz dana u dan bude sve lepši i kvalitetniji, kako bismo u njemu maksimalno uživali.

Te veštine mogu da se nauče, a najbolja edukacija za to je Online Power LOVE Design sa Slavicom Squire.

Zato vam od srca preporučujemo da odmah iskoristite ovu priliku i prijavite se za ovaj program, koji ćete moći da pratite kad god i gde god vama odgovara, jer se u potpunosti odvija putem interneta.

Rezervišite svoje mesto na Online Power LOVE Design programu putem ovog linka i uzdignite svoj ljubavni život na viši nivo.


Prijavi se danas!